Vraćen nam je život

Danas 4.3.2010. godine, Vlada RS je invalide u Zavodu distrofičara vratila u život. Potpredsjednik Vlade RS gosp. Antun Kasipović i ministar rada i boračko invalidske zaštite gosp. Rade Ristović su u stalnom kontaktu sa Premijerom Miloradom Dodikom koji je bio na službenom putu, izradili i ponudili trajno rješenje za Zavod distrofičara. Ne samo da su ispunili naše zahtjeve da se vratimo na posao i učestvujemo u organizovanju Zavoda, nego su obezbjedili reprogram dugova, povezivanje radnog staža i povećan obim poslova iz branše kojom se Zavod bavi.

Zahvaljujemo se Premijeru Miloradu Dodiku i Vladi RS na učinjenim naporima i razumjevanju za naše probleme. Ovo je svakako, prvi veliki korak koji je veoma značajan za budućnost Zavoda distrofičara. Preostalo je da radimo i čekamo da vidimo koliko će se i kada sve što smo dogovorili i realizovati.

Žao nam je što smo morali izabrati ovako težak put za realizovanje naših zahtjeva, ali nismo mogli pronaći bolji način.

Zahvaljujemo se svim prijateljima i organizacijama koji su nas podržali u ovim teškim danima za nas i koji su nam ulivali nadu da možemo uspjeti.

Read Full Post »

Naš prijedlog organizovanja Zavoda distrofičara

ORGANIZOVANjE
«ZAVODA DISTROFIČARA» BANjA LUKA,
PREDUZEĆA ZA RADNO OSPOSOBLjAVANjEI ZAPOŠLjAVANjE INVALIDA

Zavod distrofičara – mogućnost i značaj
Zavod distrofičara, preduzeće za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalida ima velike mogućnosti i odličnu perspektivu i može biti primjer rješavanja osnovnih životnih problema najtežih invalida.

Savremena koncepcija zaštite invalidnih lica, u svijetu upućuje na stvaranje uslova za potpunu društvenu integraciju ovih lica. Stvaranje uslova da se korištenjem preostale radne sposobnosti, obezbjeđuje i sprovodi osposobljavanje za rad  i zapošljavanje invalidnih lica predstavlja jedino ispravno rješenje a Zavod distrofičara može i mora potpuno biti u toj funkciji.

Zavod distrofičara treba da za najteže invalide riješi nekoliko  životnih pitanja koja na drugi način nije moguće riješiti, i to:

1. osposobljavanje za određene poslove koji su prikladni njihovim fizičkim sposobnostima,
2. zapošljavanje na odgovarajućim radnim mjestima,
3. stanovanje,
4. organizovana pomoć,
5. društveni život,
6. uslovi za slobodne aktivnosti, itd..

Značaj Zavoda za generacije koje su prošle i koje će proći kroz Zavod je u tome što u Zavodu prvi put postaju korisni članovi (a ne korisnici) društva koji žive od svog rada.

Iskustva sličnih preduzeća iz okruženja (Slovenija, Italija, itd.) pokazuju da ovakva preduzeća imaju odličnu perspektivu. U Italiji je veoma razvijeno osnivanje ovakvih preduzeća i zapošljavanje na ovaj način i najtežih tjelesnih invalida i mentalno nedovoljno razvijenih lica. To je postao tzv. treći neprofitabilni sektor, pored državnog i privatnog sektora (neprofitabilan je u smislu sticanja materijalne dobiti privatnih preduzetnika ali je ogroman profit zapošljavanje ovih kategorija stanovništva).

Naravno ovakva preduzeća su i pokazatelj brige o najugroženijim članovima i pokazatelj demokratičnosti svakog pa i našeg društva.

Status Zavoda
Zavod distrofičara treba biti preduzeće za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalida sa smještajem i registrovan kao preduzeće za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalida prema članu 18. stav 1, 2 i 3 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida – Prečišćeni tekst, “Sl. glasnik RS br. 54/09“.

Finansiranje Zavoda
Nakon sprovedenog stečajnog postupka i kupovine Zavoda od strane Vlade RS došli bi do izmirenja postojećih dugova prema državi (koja ima najveća potrživanja 85%, radnici 12%, ostali dobavljači 3%).

Buduće finansiranje Zavoda vršilo bi se iz:

1. sredstava od prodatih vlastitih proizvoda i pruženih usluga na slobodnom tržištu (glavni izvor finansiranja), te dijelom od sredstava Fonda za zapošljavanje invalida
2. sredstava za radno osposobljavanje invalida
3. sredstava za socijalnu zaštitu invalida
4. sredstava od donacija
5. sredstava od projekata.

Organizacija Zavoda
Zavod treba da je jedna cjelina koju čine:

1. poslovni i
2. stambeni dio.

1. Poslovni dio

a) djelatnost
Poslovni dio Zavoda bio bi u prizemlju i suterenu zgrade sa što  boljim i ekonomičnijim iskorištenjem prostora. Osnovna djelatnost Zavoda bila bi grafička djelatnost, naravno sa težnjom ka osavremenjavanju proizvodnje i podizanju kvaliteta usluga na znatno veći nivo.

Takođe potrebo je angažovati što veći broj invalida na kompjuterskim tehnologijama kroz veći broj raznovrsnih zanimanja npr. grafički dizajn studio, web dizajn studio, dijagnostik softver centar, prodaja hardvera i softvera, itd..

Zatim je potrebno organizovati male proizvodne ili uslužne jedinice sa dva do tri radnika u samom Zavodu ali i van Zavoda. Ulaganja u nove, profitabilnije tehologije (računarske) i povećanje broja zaposlenih invalida a smanjenje broja tzv. zdravih radnika dovelo bi do toga da Zavod u vrlo kratkom vremenu postane jedno vrlo uspješno preduzeće koje bi ostvarivalo i određenu dobit koja bi se ulagala u otvaranje novih radnih mjesta za invalide.

Obaveza Vlade i ministarstava bila bi striktno provođenje Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida a posebno članova 44., 45., 46. i 49. koji se odnose na olakšice kod zapošljavnja invalida i na obezbjeđenje posla za preduzeća za zapošljavanje invalida..

b) struktura zaposlenih
U Zavodu bi bilo zaposleno ukupno oko sto radnika od čega je 64 invalidnih lica – 54 invalida kojima se obezbjeđuje smještaj u Zavodu i 10 invalida sa prebivalištem u Banjoj Luci i okolini a na radnim mjestima na kojima je to neophodno bilo bi angažovano 35 zdravih radnika.
U Zavodu bi bili zaposleni i smješteni invalidi sa preostalom radnom sposobnošću koji spadaju u kategoriju socijalno neobezbjeđenih lica koja na drugi način nisu u mogućnosti da riješe pitanje smještaja, radnog osposobljavanja i zapošljavanja te kojima je neophodna stalna pomoć i njega drugog lica.

c) radno osposobljavanje
U Zavodu bi u svakom trenutku bilo 10 invalida na radnom osposobljavanju koji bi se po završetku obuke vraćali u svoje mjesto prebivališta gdje bi se i zapošljavali.

2. Stambeni dio

Stambeni dio bi bio jedna organizaciona jedinica i bio bi podijeljen na dva dijela:

a) prvi i drugi sprat

– smještaj zaposlenih (54) i invalida na obuci (10) – ukupno 64 mjesta

b) treći sprat

-smještaj penzionera (26 mjesta)
Na ovaj način u Zavodu bi bilo smješteno oko 90 najtežih invalida koji ni na koji drugi način ne mogu riješiti pitanje zapošljavanja i smještaja.

Smještaj invalida treba da bude pansionskog tipa, sa obezbjeđenom službom personalne asistencije, restoranom, vešerajem, čišćenjem itd.

c) troškovi smještaja u Zavodu

Korisnici ovih usluga tj. invalidi koji su zaposleni a smješteni u Zavodu sami bi finansirali svoje troškove iz plate koju ostvaruju radom u okviru poslovnog dijela Zavoda.

Za invalide na obuci, troškove obuke i smještaja snose organi koji ih upućuju na obuku.
Penzioneri smješteni na trećem spratu troškove dijelom snose sami, a dijelom Centri za socijalni rad i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite shodno odredbama Zakona o socijalnoj zaštiti.

Dosadašnje iskustvo pokazuje da smještajni, odnosno pansionski dio Zavoda omogućuje smještaj i sve odgovarajuće društvene aktivnosti pod daleko povoljnijim uslovima i nižim troškovima od onih koji nastaju individualnim zbrinjavanjem invalida u bilo koju socijalnu, zdravstvenu ili sličnu ustanovu. Ovo stoga što se smještaj obezbjeđuje na bazi samofinansiranja zaposlenih korisnika i što će iz tih troškova biti isključeni svi drugi troškovi osim troškova pansiona.

Iz naprijed navedenog može se zaključiti da Zavod distrofičara ima velike mogućnosti, odličnu perspektivu i ogroman značaj pri zapošljavanju najtežih invalida.

Naravno, da bi se uradilo sve ovo potrebno je uložiti mnogo znanja, truda i rada.

Banja Luka, februar 2010. godine

Read Full Post »

Prijedlog za rješenje problema vezanih za otpuštanje sa posla radnika invalida Zavoda distrofičara

GRUPA BIVŠIH RADNIKA INVALIDA
ZAVODA DISTROFIČARA
Banja Luka:.02.03.2010. god.

MINISTARSTVO RADA I BORAČKO
NVALIDSKE ZAŠTITE
n/r ministra Rade Ristovića

PREDMET: Prijedlog za rješenje problema vezanih za otpuštanje sa posla radnika invalida Zavoda distrofičara – dostavlja se

Poštovani,
kako smo se i dogovorili na jučerašnjem sastanku u prostorijama Zavoda distrofičara na kom su prisustvovali podpredsjednik Vlade Anton Kasipović, ministar rada i boračko invalidske zaštite Rade Ristović,  službenik istog ministarstva Todor Skakić, stečajni upravnik Radovan Radulj i otpušteni radnici invalidi Zavoda, šaljemo vam naš prijedlog za prevazilaženje nastale situacije u Zavodu.

Predlažemo sledeće:
a). da se odmah vrati na posao sedamnaest (17) otpuštenih invalida (otpušteno je osamnaest (18) ali jedan invalid je izjavio da ne želi da se vrati na posao). Moguće je da postoji još invalida koji ne žele da se vrate ali mi nemamo više informacija jer oni nisu učestvovali u našim aktivnostima oko vraćanja na posao.

Obrazloženje:
Smatramo da je došlo do greške i diskriminacije prilikom vraćanja radnika invalida na posao jer su prednost pri povratku na posao u stečajnom postupku trebali imati invalidi zbog toga što je Zavod distrofičara preduzeće za zapošljavanje invalida. Invalidi koji su bili zaposleni u Zavodu jedino u Zavodu mogu biti ravnopravni članovi društva. Gubitkom radnog mjesta postajemo socijalni slučajevi, jer od penzije i tuđe njege i pomoći nećemo moći pokrivati ni najelementarnije troškove života. Samo da napomenem, da su minimalni troškovi u ustanovama socijalne zaštite 650 KM što potvrđuje i prijedlog stečajnog upravnika koji predviđa cijenu smještaja u Zavodu od 650 KM (strana 16 Prijedloga organizovanja Zavoda distrofičara).
Vraćanjem na posao sedamnaest (17) invalida ukupno bi bilo zaposleno trideset osam (38) invalida.
Takođe potrebno je da bude zaposleno četrnaest (14) zdravih radnika na poslovima koje ne mogu obavljati invalidne osobe (personalni asistenti, spremačice, kućni majstor, blagajnik, itd.). Prema tenutnom broju zaposlenih zdravih radnika koji iznosi dvadeset (20) smatramo da bi šest (6) zdravih radnika uspješno mogli zamjeniti sa šest (6) invalida.
Znači u ovom trenutku bi bilo zaposleno pedeset dva (52) radnika (a kada se poveća obim posla da se povećava broj zaposlenih, naravno ne samo zdravih već i da se zapošljavaju novi invalidi).
Ovaj odnos od   73% prema 27% u korist zaposlenih invalida (a ne kao sada 51% prema 49%)  znači puno jer radna mjesta invalida su oslobođena plaćanja doprinosa na zarade za Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja tj.  puno su jeftinija (prema članu 55. stav 6. alineja 4. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida – Prečišćeni tekst, “Sl. glasnik RS br. 54/09“).
Neophodno je iskoristiti mogućnost dibijanja sredstava od Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida za sufinansiranja programa za održavanje zaposlenosti invalida (prema članu 55. stav 6. alineja 5. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida – Prečišćeni tekst, “Sl. glasnik RS br. 54/09“). Sredstva koja bi dobili od Fonda za održavanje zaposlenosti za trideset osam (38) invalida nisu mala i mogla bi se iskoristiti za nabavku kopir aparata i kvalitetnijeg printera.
Takođe potrebno je da Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida (koji je u nadležnosti Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite) hitno odobri sredstva za nabavku dijela nove opreme (prema članu 55. stav 6. alineja 2. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida – Prečišćeni tekst, “Sl. glasnik RS br. 54/09“).

b).da prioritet u namirenju povjerilaca budu institucije Vlade Republike Srpske kako bi mogli ostvariti mogućnost učestvovanja na tenderima

Obrazloženje:
Potrebno je u što kraćem roku dobiti mogućnost izlaska na tendere i iskoristiti prednost koje nudi član 49. stav 1. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida – Prečišćeni tekst, (“Sl. glasnik RS br. 54/09“).

c). da se u stečajnu grupu uključe dva naša predstavnika

Obrazloženje:
Uključivanjem u stečajnu grupu dva radnika invalida koji bi štitili interese zaposlenih invalida i aktivno učestvovali u kreiranju organizacije Zavoda izbjegli bi sve buduće nesporazume i neugodnosti do kojih je dolazilo u prethodnom periodu.
Iz svega gore navedenog možemo zaključiti da Zavod distrofičara, preduzeće za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalida nudi velike mogućnosti i može biti primjer rješavanja osnovnih životnih problema najtežih invalida.
Zavod distrofičara treba da za najteže invalide riješi nekoliko  životnih pitanja koja na drugi način nije moguće riješiti, i to:
– osposobljavanje za određene poslove koji su prikladni njihovim
fizičkim sposobnostima,
– zapošljavanje na odgovarajućim radnim mjestima,
– stanovanje,
– organizovanu pomoć,
– društveni život,
– uslovi za slobodne aktivnosti, itd..
Još jednom žaleći što do razgovora sa predstavnicima Vlade i Mistarstava nije došlo na drugačiji način, te da ćemo u buduće biti uključeni u rješavanje naših problema i da će biti primjenjen invalidski moto „ništa o nama bez nas“ srdačno Vas pozdravljamo i želimo uspjeh u radu.

S poštovanjem,

BIVŠI RADNICI INVALIDI
ZAVODA DISTROFIČARA

Read Full Post »

Propali prvi pregovori

Danas 1.3.2010. god. u 16:00 časova smo po dogovoru održali sastanak sa predstavnicima Vlade RS  gosp. Antunom Kasipovićem podpredsjednikom Vlade RS, Radetom Risovićem ministrom rada i boračkoinvalidske zaštite te Radovanom Raduljom stečajnim upravnikom Zavoda distrofičara. Usmeno su nam izložili zaključke i prijedloge a to su:

1. da invalidi koji su dobili otkaz a stekli su pravo na penziju treba da ostvare to pravo i penzionišu se
2. da će svi invalidi koji su ostali bez posla do 9 mjeseci primati novčanu naknadu sa biroa
3. da će im državne institucije vršiti doplatu za smještaj u Zavodu ukoliko te troškove ne mogu pokrivati od svojih penzija
4. da će svi stanovati u Zavodu dok im se ne pronađe adekvatan smještaj i da niko neće na ulicu
5. da će imati prioritet pri zapošljavanju u Zavodu ukoliko se obim posla u Zavodu poveća čak iako su u penziji.
6. da će im izgraditi centar za samostalan život i trajni smještaj

Niko od nas koji smo štrajkovali glađu nije mogao prihvatiti navedene prijedloge jer:

1. Ostvarivanje prava na invalidsku penziju je naše PRAVO a ne zakonska obaveza. U penziju nas žele prisiliti otkazima jer, ukoliko se ne penzionišemo, ostat ćemo bez ikakvih novčanih primanja, a u penziju ćemo morati jer nigdje ne možemo ostvariti svoje zaposlenje osim u Zavodu distrofičara.
2. Zar je moguće da je državi isplatnije plaćati troškove smještaja invalidima nego im dopustiti da rade i privređuju društvu i svoje troškove plaćaju od zarađenog dohotka.
3. Pronaćiće nam adekvatan smještaj što znači da će sve invalide vratiti na staranje roditeljima ili bližim srodnicima jer po zakonu, o svim invalidima čija je invalidnost nastala prije 15-te godine života dužni su da se staraju roditelji ili najbliži srodnici. Ili će nam ponuditi smještaj u gerijatrijskim centrima ili ustanovama za ometene u mentalnom razvoju jer u našoj zemlji ne postoji niti jedan dom za odrasla invalidna lica
4. Nude nam prioritet pri zapošljavanju čak iako smo u penziji dok na birou za zapošljavanje čekaju na posao drugi teški invalidi koji tek treba da se zaposle i okuse slast samostalnosti i ravnopravnosti koju smo mi okusili.
5. Žele da nam izgrade novi centar za samostalan život i trajni smještaj a mi, distrofičari smo izgradili za distrofičare i druge  teške invalide Zavod distrofičara, najbolji centar za samostalan život u regionu. Zašto iz ovog našeg, izgrađenog po našim potrebama ići u neki drugi?

Nakon 1,5 časovnog razmatranja i rasprave Potpredsjednik Vlade RS gosp. Antun Kasipović je predložio da naše prijedloge za rješenje ovog problema dostavimo u pisanoj formi do 2.3.2010. godine i da će paket sa našim prijedlozima i rješenjem radne grupe imenovane od Vlade RS biti razmatran na sjednici Vlade RS u četvrtak 4.3.2010. godine.

Do tada držimo zamrznutim štrajk glađu ali niko od invalida koji se solidarišu sa kolegama koje su ostale bez posla neće odlaziti na posao.

Moramo naglasiti kako je gosp. Antun Kasipović podpredsjednik Vlade RS pokazao razumjevanje za naš problem i dobru volju da se dođe do najboljeg rješenja, što i jeste osobina ozbiljnih i odgovornih ljudi koji istinski teže da ovo društvo učine civilizovanijim, humanijim i organizovanijim. Zahvalni smo mu na tome.

Read Full Post »

Zamrznut štrajk glađu

Nakon trodnevnog štrajka glađu, posjetio nas je Potpredsjednik Vlade RS gosp. Anton Kasipović kojeg smo upoznali sa aktuelnom situacijom u Zavodu distrofičara i prenijeli mu naše zahtjeve. Potpredsjednik Vlade RS je naglasio da ništa ne obećava ali da će pokušati da do ponedjeljka 1.3.2010. god. pronađe rješenje za naš problem te nas zamolio da se do tada ne iscrpljujemo daljim gladovanjem.

Donijeli smo odluku da do tog dana zamrznemo štrajk glađu ali da se niko od nas koji se solidarišemo sa kolegama koji su dobili otkaze i koji smo zadržali posao, do tada neće dolaziti na svoje radno mjesto.

Read Full Post »

Blokada tranzita

Kako bi javnosti skrenuli pažnju na ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo, odlučili smo da danas 28.2.2010. godine u 16:00 časova na jedan sat blokiramo tranzitni put. U međuvremenu smo dobili vijest da će nas posjetiti i razgovarati sa nama Potpredsjednik Vlade RS gosp. Anton Kasipović pa smo odustali od blokade tranzita.

Read Full Post »

Nismo htjeli da razgovaramo

Drugi dan štrajka glađu, posjetio nas je zamjenik ministra za rad i boračkoinvalidsku zaštitu gospodin Čedo Kovačević. Svjesni smo da je izmđu ostalih, on u velikoj mjeri odgovoran za stanje u kojem smo se našli, koje je dugo i sistematski smišljao u saradnji sa Koordinacionim odborom invalida RS, nismo htjeli da razgovaramo s njim. Naš zahtjev je da razgovaramo sa Premijerom Vlade RS gospodinom Miloradom Dodikom koji jedini može da riješi naš problem i održi obećanje koje nam je dao prije godinu dana na našim protestima (protiv stečaja) pred zgradom Vlade RS a to je: Zavod distrofičara će zadržati svoju djelatnost a radnici i stanari će zadržati svoje radne i stanarske pozicije.

Read Full Post »

Otvoreno pismo Vladi RS

Povodom stečajnog postupka u Zavodu distrofičara.

Zavod distrofičara je naša JEDINA kuća i JEDINO mjesto gdje možemo da radimo i budemo ravnopravni članovi društva. JEDINO mjesto gdje možemo da živimo život dostojan čovjeka. Izgubimo li posao u Zavodu, izgubit ćemo sve što čovjek može da izgubi: nadu i vjeru u bolji život, dostojanstvo i ravnopravnost. U ovom slučaju, život nam ne dozvoljava prostor za kompromis. Zato, mi radnici invalidi Zavoda distrofičara
ZAHTJEVAMO:
–    da danas 25. februara do 15:00 časova svi radnici invalidi dobiju rješenja o vraćanju na posao. (tj. da Premijer održi riječ koju nam je dao 26. februara 2009. godine nakon naših javnih protesta održanih na Trgu Krajine i pred zgradom Vlade RS a to je: da će svi invalidi zadržati radne i stanarske pozicije i da Zavod distrofičara neće promjeniti svoju namjenu.)
–    da se u stečajnu grupu uključe dva naša predstavnika koja će aktivno učestvovati u kreiranju organizovanja Zavoda
U suprotnom, danas 25. februara, u 15:00 časova stupamo u štrajk glađu do ispunjenja naših zahtjeva.

Read Full Post »